Uoči obilježavanja 155. obljetnice željeznica u Hrvatskoj, Tehnički muzej i Hrvatski željeznički muzej zajednički su organizirali studijsko-tematsku izložbu Željeznički kolodvori u Hrvatskoj - priča o ljudima, zgradama i vlakovima, a otvorenje je u ponedjeljak, 29. prosinca u 13 sati u Tehničkom muzeju. Prvi vlak u Hrvatskoj pušten u promet 24. travnja 1860. između Kotoribe, Čakovca i Macinca. Izložba je praćena efektnim vizualom, multimedijom, dokumentarnim sadržajima, fotografijama, zvukovima te radionicom za velike i male.
Izložbu prati i bogata monografija Željeznički kolodvori u Hrvatskoj, autorica izložbe Nede Staklarević i Tamare Štefanac. Izložbom je obuhvaćeno dvadeset najznačajnijih željezničkih kolodvora, ujedno predstavnika pojedinih regionalnih područja Hrvatske. Kolodvori su raspoređeni na pet geografskih područja. Iz sjeverozapadne Hrvatske obuhvaćeni su kolodvori Čakovec, Varaždin, Zagreb i Dugo Selo. Iz središnje Hrvatske na izložbi bit će predstavljeni kolodvori Koprivnica, Križevci, Bjelovar i Sisak, iz istočne Hrvatske Slavonski Brod, Vinkovci i Osijek, a iz zapadne Hrvatske Pula, Rijeka i Karlovac. Južnu Hrvatsku predstavljaju kolodvori u Kninu, Zadru, Šibeniku, Splitu, Metkoviću i Pločama.
Prve kolodvorske zgrade nastale su sredinom 19. st. prilikom otvaranja prvih željezničkih pruga na području Hrvatske. Uz pruge i zgrade gradili su se neophodni infrastrukturni objekti: pružna i radionička postrojenja, željezničko-skladišni i stambeni objekti, vodovodna mreža i kapaciteti električne infrastrukture. To su namjenski zidani objekti sagrađeni prema svim propisima željezničarske struke. Za projektiranje i gradnju željezničkih objekata bili su mjerodavni vrsni arhitekti, građevinski inženjeri i timovi stručnjaka koji su bili zaposleni u upravama mađarskih i austrijskih željeznica.
Koprivnica
S obzirom na razvoj prometne tehnike i tehnologije te na društvene promjene, tijekom 20. st. promjenama su bile zahvaćene i kolodvorske zgrade. Neke su srušene, pojedine su nadograđene ili prenamijenjene, pri čemu su u cijelosti ili djelomično nestali ili promijenjeni zatečeni stilovi gradnje. Prohujali su ratovi, sustavi i ljudi, a zgrade su ostale kao nijemi svjedoci jednog vremena, prilagođeni današnjim potrebama stanovnika sela i gradova.
Tijekom trajanja izložbe bit će organizirano niz radionica za djecu na temu povijesti i sadašnjosti željeznice te sigurnosti prometa.
Izložba ostaje otvorena do 22. veljače 2015. Radno vrijeme izložbe je od utorka do petka od 10 do 19 sati, a subotom i nedjeljom od 10 do 17 sati. Ponedjeljkom i praznikom izložba je zatvorena.
Zagreb u pedesetima, Glavni kolodvor
