Održiva moda predstavlja pristup dizajnu, proizvodnji i potrošnji odjevnih predmeta koji uzima u obzir ekološke, društvene i ekonomske aspekte, s ciljem smanjenja negativnog utjecaja modne industrije na okoliš te promicanja pravednih radnih uvjeta i odgovorne potrošnje. Ovaj koncept temelji se na korištenju materijala s manjim ekološkim otiskom, poput organskog pamuka, recikliranih vlakana i biorazgradivih tkanina, dok se nastoji smanjiti uporaba vode, kemikalija i energije u proizvodnim procesima. Uz to, održiva moda potiče recikliranje, prenamjenu i stvaranje odjeće koja traje dulje, čime se značajno smanjuje tekstilni otpad.
- Institut održive mode (IOM) mali je lokalni obrt koji djeluje u području održive mode. Iako naziv sugerira institut, IOM nije javna ustanova ni institucija. Rad se financira izradom i prodajom održivih odjevnih predmeta, dok naziv simbolizira jednaku posvećenost kreativnom stvaranju i obrazovanju, poticanju svijesti, njegovanju zajedništva i izgradnji zajednice – navodi Ivana Biočina, magistra inženjerka tekstilne tehnologije i inženjerstva (smjer dizajn i projektiranje), istraživačica te autorica par knjiga o modi i tekstilnoj industriji.
- U svaki aspekt našeg rada utkano je poticanje na promišljanje i slavljenje ljepote života i prirode. To uključuje sve – od same namjere stvaranja održivih predmeta do pripovijedanja priča kroz te predmete – ističe.
Važan dio održive mode je i podrška lokalnim proizvođačima te razvijanje poslovnih modela koji omogućuju kružno gospodarstvo, poput najma odjeće ili programa povrata starih komada. Društvena odgovornost također zauzima ključno mjesto u ovom pristupu – to uključuje osiguranje pravednih uvjeta rada, poštenih plaća i sigurnog radnog okruženja, uz borbu protiv izrabljivanja radnika u globalnim proizvodnim lancima. Transparentnost u svakom dijelu proizvodnog procesa igra ključnu ulogu, od nabave materijala do prodaje gotovih proizvoda.
Jednako važan aspekt održive mode jest educiranje kupaca i poticanje svjesne potrošnje. Održiva moda promiče kupnju kvalitetnih, trajnih komada i smanjenje impulzivne kupovine. Potrošače se ohrabruje da ulažu u manje, ali kvalitetnije komade, prihvaćajući minimalističke pristupe garderobi, poput kapsulnih ormara.
- Posebnu pažnju posvećujemo edukaciji: jednom godišnje organiziramo dolazak svjetskih stručnjaka iz područja održive mode i tekstila u Hrvatsku. Ovaj projekt realiziramo potpuno neovisno, financiran kotizacijama sudionika. Tijekom cijele godine nudimo niz predavanja, radionica i okupljanja na kojima o tekstilu i održivosti govorimo ne samo iz znanstvenog, već i iz duhovnog aspekta - tumači Biočina.
Održiva moda od ključne je važnosti jer modna industrija spada među najveće globalne zagađivače, odgovorna za značajne emisije stakleničkih plinova, onečišćenje voda i tla te gomilanje tekstilnog otpada. Nastoji se stvoriti ravnoteža između ljudskih potreba, očuvanja okoliša i gospodarskog razvoja, pri čemu održiva moda ne znači samo promjenu načina na koji proizvodimo i kupujemo odjeću, već i kultiviranje dubljeg poštovanja prema prirodi, ljudima i resursima koji nas okružuju.
Među najvažnijim svjetskim suradnicima IOM-a ističe se britanski tekstilni umjetnik Allan Brown, koji već dvije godine zaredom velikodušno dijeli svoje znanje s hrvatskom publikom.
- Također, ponosno sudjelujemo u inicijativi Fashion Act Now, koja je pokrenula projekt pod nazivom Our Common Market (OCM). Cilj ovog projekta je globalno okupljanje pojedinaca i organizacija koje su predvodnici stvarnih promjena u tekstilnoj i modnoj industriji. IOM s ponosom predstavlja Hrvatsku u ovom vrijednom pothvatu - naglasila je.
Naš rad temelji se na viziji mode kao alata za pozitivnu društvenu i ekološku promjenu, a naš cilj je stvarati održivu budućnost za sve.
- Ove godine bilježim deset godina od izdavanja prve knjige, Modus vivendi. Ogled o političkom, ekonomskom i društvenom u modi, koja je klasična knjiga teorije mode. Sljedeća knjiga, Tiranija mode - Ukrašavanje kao potraga za identitetom, duhovno je skretanje u propitivanje mode i predmeta koji nas okružuju, dok Proizvedeno u Hrvatskoj. Tranzicija hrvatske tekstilne industrije istražuje tranziciju hrvatske tekstilne industrije. Knjiga Proizvedeno u Hrvatskoj nastala je kao rezultat stipendije Zaklade Robert Bosch u suradnji s Literaturhaus Berlin i nobelovkom Hertom Müller - objasnila je autorica.
Iz Tiranije mode:
Budućnost je imenica ženskog roda
Dr. Anne Wilson Schaef sprovela je radionicu za žene u kojoj su trebale napisati, među ostalim, određenja koja po njihovu mišljenju opisuju muškarce i žene. Žene su ispale, redom: emocionalne, slabe, plašljive, grješne i djetinjaste, dok su muškarci inteligentni, moćni, hrabri, čestiti i jaki. Zaključila je da su to vjerovanja i mitovi koji su ukorijenjeni duboko u našoj kulturi.
S druge strane, autorica Hanna Rosin iznijela je provokativne teze o novom razdoblju vladavine žena koje slijedi. Njezina istraživanja predviđaju da se trenutačno nalazimo u prijelaznom razdoblju i da budućnost donosi napredak žena. Današnje žene i muškarci u “prijelaznoj fazi” ne žele živjeti kao njihovi roditelji, ali se opet teško odmiču od naslijeđenih uloga jer nove od njih zahtijevaju poimanje drugačijih vrijednosti poput fleksibilnosti, probitačnosti te promišljanja vlastitog identiteta i njegova istinskog značenja.
Vrijeme neprestane ubrzane promjene žene su dočekale spremne. Prije svega, spremne da reagiraju. Fleksibilnost, prilagođavanje, preobrazba, zvuči kao čitav vijek stoljetnih ženskih borba, no to su danas kvalitete kojima se definira uspjeh. “Moguće je da žena ima skup urođenih osobina zahvaljujući kojima se savršeno uklapa u današnji svijet. No također je moguće i da nakon tolikih godina podređenosti i zaostajanja za muškarcima ona jednostavno gori od želje za dokazivanjem. Ili je pak zahvaljujući stoljećima podizanja djece postala stručnjakinja za obavljanje više stvari odjednom.”
Unutar svijeta punog lekcija, gdje sami sebe moramo urazumiti, potiču nas da vjerujemo da se svatko bori sam za sebe. Vrijeme je da propitamo kome, u što i zašto vjerujemo? Kada smo ulogu svog vodiča prepustili drugima? I to ne roditeljima, već institucijama i entitetima koje nikada nismo vidjeli, upoznali ni spoznali. Kako se usred tog slijepog vjerovanja ne bismo našli u mrklom mraku? Razum imamo, dušu imamo, gdje smo onda zapeli? Sami u sebi. Moramo se pobuniti, spoznati i promijeniti.
