Umorni, sivi dani koje bi bilo lijepo prespavati, postavljaju nove izazove - kojim nutrijentima možemo barem malo energizirati organizam?
Frida Gustavsson // Marie Claire Russia // foto Markus Lambert // styling Sophie Samoylovich
1. Magnezij
Bilo da ste aktivni sportaš, obavljate teže fizičke poslove, osoba izložena povećanom psihičkom stresu na radnom mjestu ili student preopterećen ispitnim rokovima, magnezij je mineral kojega biste svakako trebali imati u torbi. Najpraktičniji je u obliku liofiliziranog praška koji će se kroz bukalnu sluznicu trenutno apsorbirati u krv i ispuniti potrebe organizma.
2. Vitamin B1
Vitamin B1, zvan još tiamin ili aneurin, topiv je u vodi i ima veoma bitnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, te je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Pomanjkanje ovog vitamina uzrokuje bolest poznatu pod nazivom beri-beri.
Najveći izvori B1 vitamina su:
- neoguljena zrna žitarica,
- kvasac,
- mlijeko,
- voće,
- povrće,
- orah i slične sjemenke.
Kako prepoznati manjak vitamina B1?
Očituje se u poremećajima u neuromuskularnom prijenosu, slabosti mišića te padom mentalne i fizičke sposobnosti.
3. Piridoksin (B6)
Vitamin B6 odnosno piridoksin jedan je od vitamina koji omogućuje tijelu pretvoriti hranu u energiju. Nužan je za zdravu kosu, kožu, oči, jetru i normalnu funkciju živčanog sustava. Pomaže organizmu sintetizirati određene neurotransmitere, te zajedno sa vitaminima B12 i B9 kontrolira razinu homocisteina.
Najveći izvori B6 vitamina su:
- meso,
- riba,
- sir
- mrkva,
- smeđa riža,
- cjelovite žitarice i sjemenke.
Kako prepoznati manjak vitamina B6?
Deficit se očituje kao slabost mišića, nervoza, iritabilnost, depresija, slaba koncentracija i gubitak kratkoročnog pamćenja. U slučaju povećanih potreba moramo ga dodatno unositi u organizam.
4. Cijanokobalamin (B12)
Vitamin B12 ili cijanokobalamin esencijalan je za sintezu stanične DNA i pridonosi brojnim funkcijama raznih tkiva. Ljudsko tijelo ga ne može sintetizirati, već se dobiva iz prehrane namirnicama životinjskog podrijetla.
Kako prepoznati manjak vitamina B12?
Simptomi manjka ovog vitamina nespecifični su i uključuju umor, gubitak apetita, vrtoglavicu, probleme s probavom, blagu depresiju, slabost i trnce u rukama i nogama, te poremećaje pamćenja. Dnevne potrebe vitamina B12 su oko 1.3 mikrograma.
Osim navedenih vitamina B skupine, te magnezija, brzu energiju možemo dobiti iz još mnoštva elemenata prisutnih u kombiniranim pripravcima, koji će nam trenutno, brzom apsorpcijom kroz bukalnu sluznicu, pojačati energiju i doprinijeti smanjenju umora i iscrpljenosti.
5. Koenzim Q10
Ubikinon ili koenzim Q10 tvar je slična vitaminima, prisutna u svim dijelovima našeg tijela. To je jak antioksidans, čak jači od vitamina E. Ima presudnu ulogu u proizvodnji energije u svakoj stanici našeg tijela. Pojačava cirkulaciju, stimulira imunološki sustav, povećava oksigenaciju tkiva i ima značajan utjecaj protiv starenja.
Najveći koenzima Q10 su: skuša, losos, srdele, kikiriki, špinat.
Pravilnom prehranom unosimo ga otprilike u količini od 10-15mg/dan, uglavnom iz ribe i mesa, pa bi stoga vegetarijanci, starije osobe, te osobe pod povećanim opterećenjem, trebale osigurati njegov unos preko dodataka prehrani.
6. Vitamin C (Sallant sodium ascorbat)
Vitaminom C obiluje voće i povrće, stoga je važno unositi ove namirnice svakodnevno. Njegov nedostatak vidjet će se na koži bez sjaja, zubnom mesu koje krvari, pucanju kapilara te čestim infekcijama. Ovisno u kakvom se stanju organizma nalazi, preporuka o njegovom doziranju varira sve do snažnih 1000 mg dnevno.
Vitamin C sinergistički djeluje uz potporu drugih vitamina poput vitamina E, vitamina A, te minerala kao što su selen i cink, te njih također možemo pronaći u dodacima za brzo podizanje organizma iz stanja stresa.
7. Echinacea
Biljka koja snažno modulira imunološki sustav, te je učinkovita u liječenju i prevenciji: prehlade, gripe, bronhitisa, alergija, sinusitisa, upale desni, upala mokraćnog mjehura, ekcema, psorijaze.
Smanjuje rizik od prehlade čak za 58%, zahvaljujući spoju ehinaceinu, koji sprječava prodiranje mikroba u zdrave stanice, te alkilamidima, polisaharidima, glikoproteinima, derivatima kafeične iseline i fenolima koji imaju jaka antioksidacijska i imunomodulacijska svojstva.
Preparate na bazi echinaceae ne smiju uzimati ljudi s autoimunim bolestima (reumatoidni artritis, dijabetes, multipla skleroza), transplantirani bolesnici, osobe koje imaju bolesti sustava bijelih krvnih stanica, tuberkulozu te trudnice i dojilje.
8. Beta glukani
To su strukturni homopolisaharidi iz staničnih stijenki gljiva i kvasaca ali i žitarica iz koji se izoliraju. Beta-1,3-glukani pojačavaju prvu liniju obrane organizma, a njihovo glavno imunomodulacijsko djelovanje temelji se na stimulaciji aktivnosti neutrofila i makrofaga, te povećanju proliferacije i diferencijacije T- i B- limfocita.
Molekule s dokazanim imunostimulirajućim djelovanjem nalazimo u namirnicama poput zobi, ječma te određenim vrstama medicinskih gljiva (reishi, maitake, shiitake, cordyceps). Smatraju se jednim od najsigurnijih spojeva, no trebamo biti oprezni kod bolesti autoimune etiologije.
