Ovog proljeća izlazi dvojezična knjiga Sunčane Tuksar 'Multiverse of Storytelling: Fashion and Film feat. Imaginary Worlds / Multiverzum pripovijedanja: Moda i film uključujući Zamišljene svjetove'. U knjizi se prvi puta na našem jeziku u Republici Hrvatskoj predstavlja poglavlje Henryja Jenkinsa, jednog od najznačajnijih teoretičara filma, medija i popularne kulture našeg doba.
Živimo u doba medija i medijskih fenomena. Priče koje su u našoj kulturi ispričali Vivienne Westwood, Lars von Trier, Madonna, David Bowie, Amy Winehouse i mnogi drugi obilježile su naše doba i ukazale na snagu umreženosti različitih medija. U velikom otkriću novih načina dijeljenja priča, ova knjiga slijedi takav koncept u potrazi za točkom susreta kreativnosti i znanosti.
Zamislite da ste na pub kvizu. Znate li što je to transmedijski storytelling? Koji je bio prvi hit Madonne? Koji fotograf je poznat po suradnji s Davidom Bowieom? Možete li navesti pet vodećih filmskih franšiza kreiranih prema stripu ili knjizi? Pogađate li kako komuniciraju moda i film zahvaljujući nagradi Oscar? Znate i koja je prva punk dizajnerica? Možete li nabrojati imena članica Supergrupe najpoznatijih svjetskih modela? I naposljetku, koji je zajednički nazivnik svemu navedenom? Pogodili ste, odgovor je – popularna kultura.
Ova knjiga poručuje: svi koji ulogu popularne kulture u kreiranju stvarnosti danas još uvijek zanemaruju ili niže rangiraju – griješe. Ova knjiga nas upoznaje s mnogim načinima na koje ona komunicira od raznih narativnih medija do publike i time nas podučava o popularnim komunikacijskim kanalima u vizualnoj sferi na svima razumljiv i prepoznatljiv način.
Sunčana i Kiki
Evo i po čemu je ova knjiga specifična u znanstvenom svijetu.
Multiverzum pripovijedanja najavljuje susrete ili priče mnoštva raznih medija poput glazbe, filma i mode umreženih u jedinstvenu kompilacijsku kasetu, ovaj davno zaboravljeni medij u svojoj suvremenoj „premium“ varijanti. Kompilacijski miks upravo je ono što živimo. Stoga, možete samo zamisliti što takva kompilacija može obuhvatiti i dokle seže u planetarnoj vladavini svega.
Od malih nogu upoznajemo se s pričama i slikama koje odražavaju i oblikuju naše živote. Danas su digitalne tehnologije, zabava i popularna kultura u središtu naših života, naša osjećaj stvarnosti uvjetovan je ekranima. Priče koje su u našoj kulturi ispričali Vivienne Westwood, Lars von Trier, Madonna, David Bowie, Amy Winehouse i mnogi drugi obilježile su naše doba i desetljećima ukazuju na snagu komunikacije između različitih medija.
Vrijeme u kojem živimo vrhunac je uključenosti i umreženosti. U velikom otkriću novih načina dijeljenja priča, ova knjiga slijedi takav koncept u potrazi za točkom susreta kreativnosti i znanosti. Začudo, publika je rijetko informirana o tome kako ispitati ovu ne samo moćnu već ekskluzivnu vrstu pismenosti.
Danas je moda u modi. U našoj estetski određenoj kulturi i tehnološki i informacijski razvijenom svijetu, moda je medij koja ističe identitet, oblikuje ljudsko tijelo. U zapadnom društvu držimo do toga kako nas drugi vide pa je izgled poput osobne karte. Naša vizualnost još izdaleka šalje poruku o nama.
Slavenski printevi, egipatski i kineski motivi, povratak hippy kulture, nezaboravna „ruska“ kolekcija Yvesa Sainta Laurenta iz 1976., veliki utjecaj japanskog dizajnera Isseyja Miyakea osamdesetih godina prošlog stoljeća, Romeo Gigli, Jean Paul Gaultier ili John Galliano... Svi su oni s modnog aspekta proteklih desetljeća donosili nove modne spektakle. Živimo u svijetu reklama i oglašavanja, influencera, selfija i zvjezdica.
Granice između privatnog i javnog prijete da se trajno zamute, ako već nisu, što se pripisuje daljnjim preokupacijama vlastitim identitetom (nećemo reći narcizmom) kao obilježjem većine zapadnih društava. Prostor modnog spektakla već dugo nije rezerviran samo za modne zvijezde, taj prostor ispunjava snažna prisutnost filmskih i političkih zvijezda kao novih slavnih osoba koje prati specifična medijska popraćenost.
Svijet spektakla stavlja modu u jedinstvenu poziciju jer je društvo opsjednuto slavnima, kamerama i paparazzima. Napredak tehnologije povećava pristupačnost i želju za fotografiranjem, a mobilni telefoni dodatno su pojačali tu potrebu, kao i stranice društvenih medija i aplikacija za dijeljenje fotografija. Čini se, svatko danas može biti modni fotograf, svaki influencer u odabranim scenama može se smjestiti u kadar u krupnom ili srednjem planu. Često se ponavlja da slika govori tisuću riječi, u vladavini selfija postavlja se pitanje je li tome doista tako. Otkriva li slika ili prikriva?
S aspekta komunikacije, odijevanje, moda i stil u neprekidnoj su interakciji s vizualnim medijima, prvenstveno filmom i televizijom. Sada je već poznato da se određeni stilovi odijevanja preuzimaju iz TV serija i filmova i mute granicu mode i filmskih kostima. Primjeri stilova koji su nastali inspirirani kostimima iz nekih filmova ili serija i nazivaju se odijelima (outfits), poput Vampirski dnevnici, Tračerica i Glee.
Odjevni predmeti na televizijskom ekranu ili filmskom platnu pričaju priču koja se tada prenosi izvan ekrana ili platna. Tome doprinosi zvjezdana prisutnost na ekranu. Danski filmski redatelj i suosnivač purističkog filmskog pokreta Dogma 95, Lars von Trier 2000. godine snimio je film Dancer in the Dark u kojoj se pojavljuje islandska pop pjevačica Björk, a film 2003. Dogville, s Nicole Kidman u glavnoj ulozi.
Od crvenih cipelica Dorothy iz Čarobnjaka iz Oza do izgleda Audrey Hepburn u Doručku kod Tiffanyja, putem medijskog storytellinga (ili marketinga), look iz nekog filma može postati kulturnim uzorom.
Ikonički look donose nam legende svijeta kostimografije Edith Head i Patricia Field. Head je najpoznatija holivudska dizajnerica i kostimografkinja za koju se kaže da je glumcima krojila drugu kožu. Stvorila je ikone stila poput Grace Kelly, Glorije Swanson i Bette Davis. Field je vlasnica njujorške modne punk trgovine, koja je počela dizajnirati kostime za film i televiziju kasnih 1980-ih, a popularnost je stekla s kostimiranjem TV serije Seks i grad te film Vrag nosi Pradu.
Knjiga je opsežna, raznolika i šarolika. Na više od 200 stranica i ukupno šest poglavlja, knjiga donosi više od stotinu fotografija domaćih i inozemnih umjetnika i njihovih djela u područjima filma, fotografije, kiparstva, kazališta, književnosti, kostima, mode, scenografije, kostimografije i vizualnih umjetnosti.
Kao što naslov kaže, govori se o komunikaciji između mode i filma, adaptaciji jednog medija u drugi. Veliko poglavlje posvećeno je i transmedijskom storytellingu. Povezane su teme filmskih franšiza, a zastupljeni su i vodeći europski muzeji, domaća kazališta i svjetski poznati hrvatski modni brendovi. Knjiga dakle objedinjuje multiverzum i time na neki način imitira ono o čemu piše.
Ovdje su mnoga poznata domaća i inozemna imena urednika i suradnika. Zahvaljujući svima njima knjiga je potpunija i bolja. Spomenimo samo neke, premda su svi jednako zaslužni i vrijedni te navedeni u samoj publikaciji: urednici knjige Ciara Chambers i Zoran Roško, režiseri, fotografi, umjetnici, kostimografi i dizajneri Lanny Abrahamson, Andrew Kent, Geoff MacCormack, Igor Grubić, Tomislav Marić, Ivana Tomić, Mauro Massarotto, Neven Mihić i drugi, kolegice profesorice i stručnjakinje iz svojih područja Petra Krpan, Stefani Silli i Breza Žižović te naposljetku Dalibor Barić koji je zaslužan za fotografiju na naslovnici i koji je brojnim radovima obogatio poglavlja, osobito ono Henryja Jenkinsa.
Knjiga je pisana popularno-znanstvenim stilom koji je svakome pristupačan i ne traži od čitatelja posebno predznanje. Dovoljan je interes za suvremenom kulturom i znatiželja u kojem svjetlu danas mediji komuniciraju te odakle je naša popularna kultura potekla.
U njoj se istražuje utjecaj važnijih teorija i koncepata audio-vizualnih sadržaja dok autori u prvom planu govore o brojnim iskustvima gledanja stvorenim i reguliranim na različitim platformama. Prijevod prvi puta kod nas prenosi znanstveno i obavijesno poznavanje ovakvog sadržaja u hrvatski jezik dok je sadržaj je prilagođen široj javnosti.
Raznovrsna štiva, ne samo akademski radovi, pomoći će čitatelju u razumijevanju novih naziva, ideja i koncepata, a onima koje na valu istraživanja i kreativnosti žele pratiti kako je transmedijsko područje napredovalo i u kojem će se smjeru mijenjati kroz godine. Knjiga predstavlja isprepleteni medijski narativni krajobraz, a cilj je poticanje učenja i predstavljanje naše znanstvene i umjetničke scene u svijetu, kao i uvođenje novih znanja u naše društvo.
Autorica knjige Sunčana Tuksar ističe ujedno najvažniji aspekt ove knjige, a to je stalno učenje i usavršavanje usmjereno kritičkom razvoju komunikacijskih analitičkih vještina u srodnim profesijama: „Ovdje prvenstveno računam na svoje studente s Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ i Dizajna i audiovizualnih komunikacija Sveučilišta u Puli!“
Godina objave monografije: 2024. Izdavač: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Čitatelji ovog portala za kupnju knjiga mogu se javiti u Ured za izdavačku djelatnost putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili telefonski +385 (0)99 3777 463. Za njih će promotivna cijena u prvom mjesecu izlaska knjige biti umanjena za 10%.
