Ana Landvaj (1949. – 2016.) bila je jedna od najcjenjenijih hrvatskih novinarki, najutjecajnija modna kritičarka, vrsna poznavateljica i dugogodišnja akterica kulturne scene. Brojni naši modni dizajneri štovali su njezinu kritiku, uzimajući u obzir komentare te su je često i sami pitali – što misli o njihovom radu. Radila je u Večernjem listu od 1979. godine a od 1985. godine najviše se bavila modnom i kulturnom scenom. Tijekom svoje izvrsne karijere priredila je niz izložaba i događanja, razgovora s dizajnerima… Autorica je brojnih kataloških tekstova za ULUPUH-ovu sekciju za tekstil i oblikovanje odijevanja te je u kući Altagama pokrenula modnu biblioteku Modus u sklopu koje je 2008. uredila knjigu sociologa dr. Žarka Paića Vrtoglavica u modi – prema vizualnoj semiotici tijela. Bila je to prva interdisciplinarna studija o modi i apsolutni must-have za sve koji se kod nas bave modom. Surađivala je i s Tekstilno-tehnološkim fakultetom, kao predavač na kolegiju Moda i Mediji. Apsolvirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na studiju jugoslavistike i komparativne književnosti te na studiju biotehnologije na BTO.
Uvijek s prepoznatljivim crvenim ružem, plavo-narančastom kosom i odjevena u crno od glave do pete, Ana je nosila i veliki osmjeh. Jedan od njezinih brojnih kulturnih angažmana bio je i sudjelovanje u uređivanju izložbe Osamdesete @ HDLU.
Dorotea Jendrić o njoj je napisala:
Kao rijetko tko u našoj sredini Ana Lendvaj posvetila je najveći dio svojega profesionalnoga života proučavanju i popularizaciji mode na svim razinama. Tijekom više od četiri desetljeća, od prvoga radnoga dana i zaposlenja u rubrici kulture do danas, njezino je djelovanje vezano uz novinarski i urednički rad u Večernjem listu gdje je izuzetan njezin doprinos na području književnosti i popularizacije mode i likovnih umjetnosti u najširem smislu te riječi.
Ana Lendvaj je hrvatska Edna Woolman Chase, ona je za hrvatsku modnu scenu vrijedna kao za svijet poznata modna urednica časopisa Vogue. Kao što su E. W. Chase nekad ili Anna Wintoure donedavno kroz Vogue utjecale na razvoj svijesti i društvene klime u modnoj industriji Amerike i Europe, tako je u našoj turbulentnoj sredini Ana Lendvaj postala glasovito ime u komentiranju modnoga stanja. Zanimljivost je to veća što Ana ne dolazi iz nekoga specijaliziranoga modnoga magazina, već iz dnevnih novina koje su se upravo i zbog Anina angažmana, tijekom tih desetljeća sve više okretale komentiranju estetike i kulture odijevanja. Pisana riječ i modne fotografije njezin su alat kroz koje i danas razvija kulturni dijalog između umjetnika i publike, uvela je modnu rubriku u našu svakodnevnicu.
Ana Lendvaj je u našoj sredini vrhunska modna kritičarka, a da to do danas, zapravo, nije odgovarajuće vrednovano niti javno izrečeno. Kroz njezinu riječ uvijek imamo najbitnije informacije o postignućima u svijetu mode. Doznajemo što rade poznati svjetski kreatori od Diora, Chanel, Valentina, Bossa, D & G do Westwood i brojnih drugih, a da to nije nikad tek puko prenošenje informacija. Kroz Anino pisanje oduvijek smo mogli prepoznati njezin stav, birala je vrhunsku estetiku i najbolje primjere. Pri tome je odlično procjenjivala i ponajbolje specifičnosti hrvatske sredine i modne industrije, što može zanimati naše mlade i najširu publiku koja je često doživljavala njezine tekstove kao svojevrstan vodič za modna kretanja.
Posebno ju zanima tranzicija mode u Hrvatskoj izrasle iz socijalističkoga okruženja prema pojedinačnim postignućima kroz rad naših prvih kreatora poput sveprisutne Žuži Jelinek kao kreatorice odjeće za predsjednike i tek rađajuću estradu, pojave prvih modnih kolekcija bračnoga para Muhić, Gumzeja ili sveprisutnoga Hundićeva branda. U antologiju hrvatske modne scene zauvijek je upisala imena Branke Donassy, Dženise Pecotić, I-gle, Roberta Severa, Alana Hranitelja, Igora Galaša, Tončija Vladislavića, Ruže Hodak, Davora Klarića, Renate Svetić i brojnih drugih nadolazećih mladih kreatora koji su stvarali i stvaraju ponajprije zagrebačku i hrvatsku modnu scenu.
Među prvima u Hrvatskoj ona je prepoznavala i pisala o prvim obrtima koji su stvarali modu u nas 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća. S jedne strane kritički je vrednovala prve industrijske kolekcije i konfekcije od Kamenskoga, Varteksa, DTR-a i ostalih, a s druge strane pisala je o revijama obrtnika i tranziciji iz nekadašnjih socijalističkih kolektiva modne industrije prema poimeničnom doprinosu modnom dizajnu u mladoj hrvatskoj državi od 90-ih godina i prvih desetljeća 21. stoljeća. Odgledala je na stotine modnih revija, Zlatnih igli, Tjedana mode i Modnih ormara, razgovarala s kreatorima i umjetnicima. Znala je reći što vrijedi, a što je pogrešno. Anino pisanje nije nikad bilo tek „modni aktivizam“ , već promicanje vrhunskih kriterija u mijenjanju svijesti o modi i odijevanju.
Posebno poglavlje djelovanja Ane Lendvaj jest sudjelovanje u kreiranju hrvatskoga modnoga trenutka kroz brojne izložbe, tribine i predavanja u Udruženju primijenjenih umjetnika Hrvatske (ULUPUH). Kao članica Studijske sekcije ULUPUH-a angažirala se kao izbornica, kustosica okružena kreativcima i umjetnicima, te je tako formirala određeni „modni genotip“ hrvatske dizajnerske i modne scene. To je prepoznavanje one dimenzije modnoga dizajna koja pripada umjetnosti koliko i modi, kako je to rekla Ana Lendvaj. Nikad to nisu tek registrirani trendovi, već bitne kreacije koje krasi visoki likovni standard i majstorska izvedba odjeće ili kostima. Kao što umjetnici često vole kazati kako svoju najbolju sliku još nisu naslikali, tako i Ana sažima najbolje znanje u najnovijim objavljenim tekstovima. Tu se krije ogromno bogatstvo znanja i istraživačkih postupaka koje postaje dostupno najširem krugu zainteresirane javnosti u Zagrebu i Hrvatskoj.
Ana Lendvaj mogla je biti odlična pjesnikinja, no znatiželjna i sistematična, u svojoj skromnosti, pronašla je smisao profesionalnoga života u informiranju drugih kroz medije i medijsko djelovanje i samostalne projekte. Uporna i organizirana, Ana je na najbolji mogući način spojila u svojim tekstovima svoje izuzetno poznavanje književnosti i jezika s izvrsnom jezičnom stilistikom u čitkom pisanju, te pred nas postavila najviše kriterija ukusa u modnom odabiru.
