Godina dana prošla je od katastrofalnog potresa koji je probudio Zagreb i Zagrebačku županiju.
Godišnjicu potresa, koji nas je to nedjeljno jutro probudio i istjerao iz kreveta na ulice, odnio jedan mladi život, a njih 20 000 iselilo iz njihovih domova i kuća, obilježavamo u posebnoj tuzi.
U gradu Zagrebu trenutno je 5966 neuporabljivih i privremeno neuporabljivih građevina, građevine s crvenim ili žutim naljepnicama, građevine koje po Zakonu o obnovi imaju pravo na obnovu. Međutim, u cijeloj godini nije počela obnova niti jedne obiteljske kuće, niti zgrade, obnove koja je temeljena na Zakonu o obnovi.
Ono što posebno uznemirava građane, sve roditelje, je da je u zagrebačkom potresu oštećeno 175 zgrada, škola i vrtića. Od toga 65 osnovnih škola i 33 srednje škole koje su izgrađene prije 1970. godine. Iako su na 96 školskih zgrada oštećenja sanirana putem hitnih intervencija tek za 13 školskih zgrada je pokrenut postupak cjelovite obnove temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu (NN 102/20).
Kada će započeti proces snimanja stanja i obnove za preostale 83 zgrade osnovnih i srednjih škola ni godinu dana nakon potresa nije izvjesno. U međuvremenu gotovo 60.000 učenika svakodnevno pohađa školske ustanove u zgradama čija je seizmička te mehanička otpornost i stabilnost upitna te kontinuirano prožima strahom i zabrinutošću veliki broj roditelja.
Građanima pokušavamo pomoći putem rada udruge SOS Zagreb, čije su radne skupine oformljene kako bi pojednostavile šumu birokracije, kako bi ukazali na probleme s kojima se građani susreću te vršili pritisak na nadležne institucije da je alarmantno stanje u glavnom gradu koji je „neuporabljiv“ i opasan za život.
Povodom godišnjice potresa osnivači udruge SOS Zagreb okupili su se u 06:24 sati, na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice, ispred zgrade simbola zagrebačkog potresa i tom prilikom zapalili su svijeće za sve žrtve Zakona o obnovi.
Svoje poruke zabrinutosti i vapaja u pomoć odaslali su putem razgleznica svim hrvatskim i zagrebačkim predstavnicima vlasti kao i predstavnicima Europske komisije i parlamenta.
Stav Udruge je da Zagreb treba obnavljati s vizijom, planski, interdisciplinarno kako bi Zagreb postao siguran grad pun života, sveučilišno, povijesno i kulturno središte, turistička destinacija, administrativno-politički centar kakav suvremena europska zemlja može, mora i treba biti!
Zagreb, glavni grad Hrvatske, središte političkog, ekonomskog i kulturnog života Hrvatske, pokazuje potpuno odsustvo brige o nekretninama, tako čak 100 000 obitelji živi u stanovima koji nisu otporni na snagu potresa koja se Zagrebu može dogoditi.
I zanimljivo je da od potresa, sve do danas, godinu dana nakon, građevinska inspekcija nije izašla na teren kako bi osigurala sigurnost građana i prolaznika. Do danas nitko nije iskomunicirao viziju, strategiju, plan ni rokove obnove, a građanima je cjelokupni proces prikupljanja dokumentacije za obnovu i dalje nejasan.
