SREDNJA BOSNA // gdje jesti, piti, moliti se, šetati i - postati šumska vila

    Proveli smo 4 dana u Srednjoj Bosni, svašta vidjeli, posjetili, upoznali... Podijelila sam ta 4 dana u 2 logične cjeline, a ovo je druga. Prva je ovdje.

    Drugi dio našeg putovanja Srednjom Bosnom vodio nas je kroz franjevačke samostane i džamije. Upoznali smo sakralne institucije u Fojnici, selu Vranci, Guča Goru, Travnik..., onda i stećke raznih značenja i starosti.

     franj muz kresevo2

    Franjevački samostan sv. Katerine Kreševo

    Selo Vranci, poznato po kovačima i rudarima, krije dragulj – Franjevački samostan sv. Katerine Kreševo. Unatoč brojnim stradanjima kroz burna stoljeća osmanske vladavine, predstavlja bogatu zbirku rijetkih, vrijednih i zanimljivih eksponata. Kreševski fratri su uspjeli očuvati predmete koji pružaju jasnu sliku o životu ljudi na ovim prostorima, svjedočeći o povijesti i kulturi ovog kraja.

    Od tekstilnih predmeta u riznici se nalazi nekoliko liturgijskih odjevnih predmeta iz 17. i 18. st. talijanskog i francuskog podrijetla, te jedan francuski plašt, izrađen nekad između 1715. i 1735. godine.

    franj muz kresevo9

    Posebnu vrijednost imaju zbirke minerala i kristala s područja Kreševa, arheološki predmeti iz pretpovijesnog i antičkog razdoblja, kao i numizmatička zbirka.

    kresevo fra matic

    Spomen-soba fra Grge Martića privlači pozornost posjetitelja prije svega zato jer je sačuvala potpunu autentičnost. Nastala je nakon fra Grgine smrti, kada su njegova braća odlučila na taj način sačuvati uspomenu na ovog velikana. Fra Grgo Martić bio je hrvatski i bosanskohercegovački, franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik. 

    Kreševo, gradić poznat po obradi metala, ima zanimljiv običaj – potkivanje jaja.

    potkivanje jaja

    Jaja se pažljivo prazne i potkivaju malim potkovama, bez pucanja ljuske. Nekad su samo dečki koji su znali potkivati jaja mogli ženiti, dok je danas taj običaj dio kulturne baštine.

    Franjevački samostan Duha svetoga i muzej u Fojnici, općina Vitez

    Franjevački samostan u Fojnici ima povijest dugu 650 godina. Tijekom tog vremena služio je kao sjedište provincijala i biskupa, novicijat te škola za mladiće koji su se pripremali za redovnički život. U osmanskom razdoblju bio je ključno središte za predstavnike katoličke zajednice, a tu je ulogu zadržao i kasnije. Kroz stoljeća, samostan je izgradio bogatu biblioteku, arhiv, muzej i impresivnu zbirku umjetnina, koje svjedoče o njegovoj važnosti i kulturnom nasljeđu.

    franj samostan i muzej u vitezu

    Franjevački samostan Guča Gora

    Sredinom 19. stoljeća bosanski su franjevci podigli samostan u Gučoj Gori, nedaleko od Travnika. Gradnja je započela 1857., a samostan je službeno otvoren 1859. Fra Marijan Šunjić dao je osnovne arhitektonske smjernice, danas je to mjesto simbol duhovnosti i kulturne baštine.

     

     

     

    Atik džamija, Fojnica

    Atik džamija, poznata i kao Srednja ili Djevojačka, izgrađena je 1551. godine.

     

     

    Drvena džamija koja nosi tri imena, očuvala je svoj autentični izgled i prkosi vremenu. Zbog svoje starine i povijesnog značaja, privlači posjetitelje i vjernike.

    Šarena džamija, Travnik

    Šarena džamija u Travniku, pravi je arhitektonski biser.

    sarena dzamija

    Njeni zidovi bogato su ukrašeni ornamentima cvjetova, loze i visokih jablanova, što stvara dojam slikovitog vrta. Kaligrafski natpisi na arapskom jeziku daju joj posebnu ljepotu, ovo je atrakcija, ali i nacionalni spomenik BiH.

    bogdan bogdanovic

    Nekropola "Smrike", Novi Travnik

    Nekropola žrtvama fašizma "Smrike", smještena između Travnika i Novog Travnika, ističe se neobičnim skulpturama raspoređenima u dva niza. Ovaj socijalistički spomenik, okružen prekrasnim krajolikom Lašvanske doline, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2012. godine, a njegova emotivna simbolika privlači sve veći broj posjetitelja. Podignut je 1975. godine u znak sjećanja na oko 700 civila iz srednje Bosne strijeljanih na tom mjestu tijekom Drugog svjetskog rata. Dvanaest kamenih kenotafa, simboličnih grobova podignutih u čast pokojnika čija se tijela nalaze drugdje, ukrašeni su ornamentima, a njihov dizajn potpisuje čuveni beogradski arhitekt Bogdan Bogdanović. Ovaj spomenik predstavlja važan dio njegovog stvaralačkog opusa, unutar kojeg je dizajnirao 21 spomenik širom bivše Jugoslavije.

    nekropola stecaka maculje

    Nekropola Maculje - spomenik na UNESCO listi svjetske baštine

    Na nadmorskoj visini od 998 metara, 21 kilometar od Novog Travnika, nalazi se nekropola Maculje. Njena posebnost su monumentalni antropomorfni nadgrobni spomenici – krstače, jedinstvene u Bosni i Hercegovini. Na ovom lokalitetu nalaze se 101 stećak: 32 ploče, 52 sanduka, 11 sljemenjaka i 6 stećaka neutvrđenog oblika, jer im je dio propao u zemlju. Rađeni su od krečnjaka i poredani u redove. Osnovni oblik je sanduk na postolju, sarkofag na ili bez postolja i nekoliko običnih ploča.

    nekropola stecaka maculje rusmira brljak

    Tu smo ručali, Rusmira Brljak i njezina familija napravile su genijalne pite, bureke, sarmice... i kolače te nas divno ugostile s pogledom na srećke, izuzetan doživljaj.

    OPG Pejčinović - vinarija s pogledom na predivne vinograde

    Bez tradicije, ali s puno entuzijazma, Goran Pejčinović započeo je svoju vinogradarsku priču 2015. godine, kada je kupio prvo grožđe u Hercegovini.

    opg pejcinovic

    Danas njegov vinograd u Kiseljaku, na nadmorskoj visini od 600 metara, broji 700 loza Sauvignon Blanca.

    opg pejcinovic 3

    Njegova vina, proizvedena od vrhunskog grožđa uz puno truda, stekla su reputaciju prirodnih i iskrenih vina koja ne izazivaju glavobolju. Tamo smo večerali, odličnu domaću hranu s pogledom na predivne vinograde.

    Restoran Lúka, Deževice

    Restoran Lúka u selu Deževice pruža domaću hranu u obiteljskom okruženju, savršen za ljubitelje prirode, hodočasnike i sve one koji posjete Srednju Bosnu.

    restoran luka

    Restoran, smješten u predivnom krajoliku, idealno je mjesto za uživanje u lokalnim specijalitetima. Ručak je bio prepun domaćih delicija, odlična jednostavna lokalna kuhinja koju treba upoznati.

    ergela fojnica

    Ergela bosanskih brdskih konja

    Lamija Džigal-Bektešević, nakon 30 godina života u Nizozemskoj, vratila se u rodnu Fojnicu i osnovala ergelu bosanskih brdskih konja. Na zemljištu u mjestu Malkoč/Lučice, koje zovu "plućima Fojnice", Lamija ostvaruje svoj san o očuvanju ovog autohtonog konja, kao i o povratku prirodi i svom kraju.

    Slapovi Kozice - za šumske vile

    Za kraj putovanja, obišli smo još jedno divno šumsko mjesto - posjet slapovima Kozice.

    slapovi kozice

    Put nije sasvim jednostavan, al je poseban, tu su dva spusta kojima se dolazi do samih slapova. Bilo da odaberete lakšu ili težu rutu, strmina od nekoliko stotina metara vodi vas do jedne od najljepših prirodnih atrakcija Srednje Bosne. Kao i u životu, važno je putovati i uživati u svakom koraku, a ne samo stići na odredište.

    'Fojnička žena' - udruga koja čuva običaje i tradiciju

    Fojnička žena je humanitarna udruga koja čuva i njeguje tradicije i običaje fojničkog kraja. Bavi se šivanjem narodnih nošnji, vezenjem, heklanjem, pletenjem te izradom melema i likera. Svaka im čast.

    fojnicka zena

    Vilinska pećina - dvije dvorane 

    Put je nemoguće pronaći bez lokalne ekipe. Nalazi se u blizini naselja Sebešić, na lokalitetu Vilinska kosa, u općini Novi Travnik. Pećina je jedna od najbogatijih u Bosni i Hercegovini po raznovrsnosti pećinskih ukrasa.

     

     

    U lijevom kraku pećine, nakon 30 metara od ulaza, nalazi se prva dvorana, duga 40 metara i široka 20 metara, s visinom koja varira između dva i osam metara. Zapadno od prve dvorane nalazi se druga, manja dvorana, dimenzija 8×10 metara i visine šest metara. Ta druga dvorana ujedno je i posljednja u lijevom dijelu pećine.

     

    ZAHVALA:

    Pokroviteljstvo Lidija Bradara, predsjednica Federacija BiH i Vlada Kanton Središnja Bosna, Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH, Irena Mrnjavac, Miroslav Matošević, direktor TZ Kantona Središnja Bosna, kolega novinar Dejan Jazvić.

    Podrška općine Novi Travnik, Kreševo, Kiseljak, Fojnica i Travnik te partnerstvo hotel Adriale, etno selo Čardaci te logistička pomoć Turistička zajednica Kanton Središnja Bosna.