Autorica koncepcije Maja Arčabić, u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta i Centrom za istraživanje mode i odijevanja, otvorila je prije par dana izložbu Moda i odijevanje u Zagrebu tijekom 60-ih godina, u Muzeju grada Zagreba.
Stručni suradnici: Goran Arčabić, Ivana Čuljak, Petra Husain, Andrea Klobučar, Josip Mihaljević, Tihana Petrović Leš, Nenad Polimac, Tonči Vladislavić
Nastavljajući se na izložbe u zagrebačkim muzejima koje su tematizirale modu i odijevanje – Drugarica à la mode (Muzej suvremene umjetnosti), Žuži Jelinek: Ambasador mode (Muzej grada Zagreba) i Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost (Muzej za umjetnost i obrt) – ovom smo izložbom željeli istražiti i prezentirati modne fenomene najuzbudljivijeg desetljeća 20. stoljeća na lokalnoj razini.
Moda je posljedica i produkt vremena, odraz društvenih, političkih, gospodarskih i kulturnih kretanja pa odjevni predmet nije moguće promatrati izvan tog konteksta. Izložbenim cjelinama nastojali smo razotkriti i posjetiteljima približiti modne utjecaje 1960-ih, proces kreacije i proizvodnje odjevnog predmeta, načine plasmana na tržištu te načine i okolnosti uporabe odjevnih predmeta od trenutka njihova dolaska do konzumenta.
Odjevni predmeti u svijesti naših sugrađana rijetko se promatraju kao potencijalni muzejski predmeti te je njihov put do muzejskih institucija dugotrajan i neizvjestan. Naime, iskustvo prikupljanja svjedoči da se najčešće čuva odjeća koja za vlasnika ima sentimentalnu vrijednost. Također, češće se čuva svečana odjeća, a svakodnevna rijetko. I upravo je to bio jedan od izazova u pripremama izložbe jer nije bilo moguće predmetima potkrijepiti sve promjene i obilježja stilova 1960-ih godina.
Da bismo nadomjestili praznine ključne u pojedinim dionicama, poslužili smo se audio-vizualnim dokumentima, tiskom i arhivskim gradivom. Dnevni i tjedni tisak te modni časopisi pokazali su se kao vrijedan izvor informacija.
Šezdesete su godine velikih promjena u stilu odijevanja, uvjetovanih tehnološkim napretkom, prosperitetom, razvojem potrošačke kulture i države blagostanja te utjecajima pop-kulture i novim svjetonazorom poratne generacije. Jugoslavija – zemlja između Istoka i Zapada – postigla je 1960-ih zavidnu međunarodnu reputaciju izgradnjom samoupravnog socijalizma i trasiranjem puta Pokretu nesvrstanih.
Iznutra, socijalistička Jugoslavija država je složenih nacionalnih i ekonomskih problema, u kojoj autokracija i društvena kontrola susreću modernost, konzumerizam i žudnju za nalikovanjem Zapadu. Zagreb, glavni grad Socijalističke Republike Hrvatske i drugi grad po veličini u jugoslavenskoj federaciji, bio je vodeći industrijski centar.
U 1960-ima intenzivira se i diversificira proizvodnja u odjevnoj industriji, a istodobno se oporavlja obrtnička produkcija. Premda je industrija odjeće odgovarala na elementarne potrebe tržišta, modni utjecaji sa Zapada nezaustavljivo su nalazili put do domaćih potrošača – osobito pripadnika mlađe populacije – koje standardizirani modeli nisu zadovoljavali.
Tekst i foto: Muzej grada Zagreba
