Hrvatska je bila pozvana da bude sudionica velike međunarodne kostimografske izložbe INOVATIVNI KOSTIM U 21. STOLJEĆU: SLJEDEĆA GENERACIJA (INNOVATIVE COSTUME OF THE 21ST CENTURY: THE NEXT GENERATION) koja se održava od lipnja do kolovoza 2019. godine u Moskvi.
Jedna od autorica koja je izložila svoje kostime je i naša kostimografkinja, dizajnerica i ilustratorica Iva Šimunović: - Imala sam sreće proći sve tri selekcije i biti dio ove velike povijesne izložbe kao i kolege Igor Galaš, Mario Treščec, Duje Kodžoman i Matija Čop. Na izložbi sudjelujemo sa 3D kostimima i fotografijama kostima. Biti dio te velike svjetske izložbe je velika čast za mlade kostimografe, a ujedno i svojevrsna potvrda za trud i rad.
Na izložbi sam sudjelovala s dva kostima koji su izrađeni 2010. godine za “Modniormar” – jedino strukovno natjecanje za dizajnere, kostimografe u Hrvatskoj. Natječaj je bio za najbolji eksperimentalni kostim, a moja tema je bila mutacije iliti kako nastaju nove vrste. Konkretno radilo se o trenutku kada eksperiment u laboratoriju krenu po zlu i dođe do napada mutantskogvirusa na ljudsku vrstu.
Iva na otvorenju svoje izložbe Plava, 2017. u Ivanić Gradu
Kostimi su izrađeni od neuobičajenih materijala poput gumenih balona, materijala od kojeg se izrađuju najlon čarape, lastike, te stiropora.
Pokrovitelj izložbe je Državni kazališni muzej A. A. Bakrušina, osnovan 1894. godine, u kojem se čuva jedna od najstarijih, najbogatijih i najvrjednijih zbirki kazališne umjetnosti u Rusiji. Na izložbi sudjeluje preko pedeset zemalja i regija iz cijeloga svijeta uz suradnju stotinjak nacionalnih kustosa.
Kao nacionalni kustosi za Hrvatsku odabrane su doc. dr. art. Ivana Bakal, kostimografkinja i predsjednica ULUPUH-a i dr. sc. Martina Petranović, teatrologinja u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU.
Izložbom se žele obuhvatiti inovativni i originalni radovi studenata i mladih dizajnera kostima koji su svoje profesionalne karijere započeli nakon 2000. godine. Cilj je predstaviti odvažne i kreativne radove koji pomiču granice u osmišljavanju i oblikovanju kostima, s posebnim naglaskom na uporabi tehnologije kao i manje uobičajenih materijala, pri čemu u obzir dolaze različiti umjetnički mediji, od kazališta i performansa preko filma i televizije do kostima-instalacija i modnoga dizajna.
Odabir radova se vršio u tri koraka: prvu selekciju provodili su nacionalni kustosi, drugu selekciju umjetnički direktor izložbe Igor Roussanoff i glavna kustosica Susan Tsu, a treću i završnu kustosi moskovskoga Muzeja A. A. Bakrušina.
Crvenkapica
Kako osmišljavaš kostime? - Sve ovisi o tome za koju su svrhu namijenjeni, moraju li biti nosivi u doslovnom smislu ili se rade za izložbu, natjecanje, kazalište, film… Kada radim za izložbe ili natjecanja kao što je to bilo za Modni ormar, dam si maksimalno oduška u kreativnosti i što se tiče ideje, materijala i oblika. Bitno mi je da kostim priča neku moju priču. S druge strane, kostimima za kazalište i film pristupam s velikom dozom odgovornosti jer prva misao vodilja mi je da to netko mora nositi na gotovo dnevnoj bazi te se mora moći nesmetano kretati.
Prvo detaljan dogovor, a onda i funkcionalnost! - Najvažnije je dobro dogovoriti s redateljem ili nekim drugim naručiocem kostima njegovu viziju, svrhu i namjenu samog kostima. Funkcionalnost kostima je najvažnija, a onda i kvaliteta materijala. Potom slijedi dobra komunikacija u šivaoni koja mora dobiti uvid u jasnu tehničku skicu za izradu kroja - veli Iva.
Kraljević i prosjak
Kakvu ulogu imaju kostimi u predstavi, filmu? - Kostimi za kazalište mogu biti kreativni, maštoviti no i realni pri tome mislim suvremeni, no koliko kreativnosti i ludosti smijem upotrijebiti ovisi o viziji redatelja i samoj predstavi, te vremenu u koje je radnja smještena, o socijalnom položaju lika koji će ga nositi, o građi glumca i još nizu drugih smjernica.
Kostim ne smije sputavati već biti svojevrsna pomoć glumcu da dočara što vjernije lik koji igra. S filmskim kostimom je gotovo isto, no valja obratiti pažnju na dobru razradu kontinuiteta i dobro isčitati situacije u kojima je potreba za duplim kostimima jer često dolazi do ponavljanja scena što ponekad znači i do nekoliko istih odjevnih predmeta u slučaju lomljenja u sceni, upotrebe krvi ili nekih drugih specijalnih efekata.
Koje je tvoje omiljeno vremensko razdoblje? – Egipat, doba gotike, a onda i četrdesete i pedesete godine prošloga stoljeća - .
Mala prasica radi svinjarije
Na kakvim bi projektima voljela surađivati? - Obožavam kazalište, to je moj mali raj. Voljela bih ponovno raditi u kazalištu Trešnja gdje sam započela svoju kostimografsku karijeru. Kreativnost prilikom izrade kostima za predstave za djecu ispunjava me neopisivom srećom. No isto tako, voljela bi ponovno raditi u Komediji na velikim projektima poput mjuzikla koji imaju ogroman ansambl ljudi od plesača, pjevača i glumaca. No jednako me veseli radi i s manjim kazalištima.
Mjuzikl Byron, Kazalište Komedija
Na kojim si sve projektima radila kao kostimograf?
- Do sada sam radila u kazalištu Trešnja ("Najotmjeniji div u gradu", "Baka Mraz", "Crvenkapica"), &TD ("Grešnici"), Žar ptici ("Kraljević i prosjak"), Komediji ("Byron"), Gavelli, Scena Gorica ("Grga Čvarak"), Teatar Gavran ("Sve o ženama"), Točka na I ("Duet za jednoga").
Kao kostimograf na filmu radila sam i na nekolicini kratkometražnih ("Prva dama Dubrave", "Mala prasica radi svinjarije", "Mali debeli rakun", "Na vodi", "Fred", "Ribica"…), na nekim studentskim filmovima te kao asistent kostimografa na nekoliko dugometražnih filmova ("ZG80"), te na nekim TV projektima.
Osim što radim kao kostimograf, na nekim projektima radim i kao majstor maske te sam neko vrijeme radila i na HRT-u u šminki no nedostajalo mi je dinamike i kreativnosti koja je na filmu i kazalištu. U slobodno vrijeme snimam reklame.
Na čemu trenutno radiš? – Bavim se izdavanjem svoje druge knjige za djecu pod nazivom “Cirkus” za koju sam sama radila ilustracije. Knjiga je nastala kao nastavak mog diplomskog rada na Tekstilno-Tehnološkom fakultetu pod mentorstvom prof. Nine Režek Wilson, a tema je usko vezana uz filmski svijet redatelja Tim Burtona i ideju za kostime za sam eventualni film prema mojoj ideji. Uz sve to nastojim naći vremena i za kraći porodiljni do sredine jeseni kad se vraćam punom parom na neke manje projekte vezane u Akademiju dramskih umjetnosti, a potom i u kazalište.
Sve o ženama, Teatar Gavran
Kraljević i prosjak, Žar ptica
Byron
Byron
Crvenkapica
Crvenkapica
Duet za jednog
Grga Čvarak
Mala prasica radi svinjarije
