Imagenation / Suvremena umjetnost i moda

    Izložba modnog i tekstilnog dizajna te dizajna tekstila interijera i modnog aksesoara u Galeriji ULUPUH posljednja je u nizu izložbi projekta Imageination / Suvremena umjetnost i moda. Prethodile su joj izložbe odjeće, tekstila, maske i kostima kao teme i medija u suvremenoj umjetnosti, održane u Galeriji Karas i Centru Kaptol. Otvorenje izložbe Imagenation u ULUPUHU je danas, u 19 sati, u Tkalčićevoj 14. Izložba će biti otvorena do 14. prosinca. 

     

    sestre Bronic2

    Sestre Bronić


    Na izložbi sudjeluju: Jelena Aleksić, Ljiljana Bomeštar, Maja Bosnić i Ivan Dorotić, Sestre Bronić (Josipa i Marijana Bronić), Patrizia Donà, Elena Fajt, Antonio Grgić, Miranda Herceg i Ivana Ivanković Prlić, Ružica Hodak, I-Gle, Ivanišin. Kabashi. Arhitekti s Katarinom Ivanišin Kardum, Romina Mejak, Nataša Mihaljčišin, Iva Stojković i Marika Ika Wato.

    Nazivom izložbe želi se asocirati na propalu hrvatsku modnu industriju za mlade, ali i vizualnu kulturu odnosno kulturu slike danas. Također, naziv izložbe ima poveznicu s anti-modom Miroslava Šuteja s obzirom na naslov knjige Andreja Smrekara iz 2005. ("Image/ination - Miroslav Šutej, Drawings, Prints, Paintings and Objects 1961/72", Skaner studio, Zagreb).

    Hair-à-Porter Elene Fajt iz Ljubljane je kaput načinjen od kose prikupljene u frizerskim salonima. Bosnić i Dorotić arhitektonski objekt Nest&Cave House istaknutog arhitekta Idisa Turata, tematiziraju uporabom analogije ili „sljedeće perspektive“ na način modnih fotografija koje na banalan način uzimaju za scenografiju atraktivne arhitektonske lokalitete. Poljska dizajnerica Marika Ika Wato prezentira 3d recycled dresses, izrađene iz bannera na Visual Arts Festivalu Seidenpudelspitz u Bayreuthu u ožujku ove godine; upravo u gradu gdje je Richard Wagner došao do koncepta Gesamtkunstwerka – na projektu teatra.



    igle7-800x524Studio I-GLE

     

    Plisirane forme studija I-GLE snažno evociraju graditeljstvo suhozida i etnografske elemente odijevanja dubrovačkog kraja još od vremena Republike. Herceg i Prlić predlažu pamučne košuljice za čuvanje-omatanje knjiga, koje se mogu prati i peglati. Ljiljana Bomeštar kao dizajnerica tekstila u dvodimenzionalnu sliku upisuje raport uzorka i materijalnost te tehnologiju izrade i dorade tkanine, na način kodiranja inherentan tekstilnom dizajnu.

    Sestre Bronić, Josipa i Marijana, izlažu pokrivala za glavu kostimografskog karaktera i apotropejskih asocijacija, te Mouse House, kolekciju prilkazanu na lutkama. Za kolekciju Suveniri djetinjstva Patrizia Donà nadahnjuje se izgubljenom industrijom čuda: manufaktura automata. Osamnaesto stoljeće je razdoblje „novih“ automata, androida s ljudskim licem koji su, kao i antikne lutke sa svojim tijelima načinjenim od tekstila te porculanskim glavama i poprsjem, izvor inspiracije za ovu kolekciju. Imajući na umu naše vlastito automatizirano društvo, Patrizia Donà izvrće proces: čovjek simulira lutku, naročito žena koja je na to nagnata očekivanjima suvremenog društva,  noseći i ostatke svoga djetinjstva u sebi (sa sobom) u obliku osnovnih elemenata vlastite fiziologije.

     

    patrizia donaPatrizia Dona

     

    Uređenje interijera Ambasade Kosova u Hrvatskoj na Zrinskom trgu u Zagrebu, ureda Ivanišin. Kabashi. arhitekti uz umjetničku intervenciju Katarine Ivanišin Kardum polazi od ideje srebrnog filigrana, kamene tradicijske gradnje i „letećeg ćilima“ u „tekućem kontekstu“ enfilade od tri reprezentativne sobe i ulaznog hodnika. Postavljanjem ćilima i uzorkovanja na način ćilima, pa i simulirane starežne estetike (u Istanbulu ćilime izlažu na prodaju na cesti, preko njih prelaze automobili i ostavljaju trag guma na artefaktu koji time dobiva na svojoj koncepciji trajanja za vječnost), željelo se istaknuti posebnost političkog i kulturnog identiteta nedavno osamostaljene nacije.

     

     

    ivanishin kabashi arhitektiIvanišin. Kabashi


    Moda je jedan od prvih primjera internacionalnih i globalizirajućih stilova, koji su se najprije pronosili lutkama s minijaturnim kopijama odjeće odraslih, koje su pošiljane među europskim dvorovima (do pojave modnih časopisa već 1770-ih). Važan je dio produkcije umjetnosti u službi politike ruskog konstuktivizma, Kazimira Maljeviča u temi suprematističkih kazališnih kostima, ili Bauhausovog teatra.