Rezultati rada na obnovi u dvije godine:
2 ministra
2 gradonačelnika
2 zakona
1 obnovljena škola
1 srušena zgrada
NITI JEDNA započeta obnova stambenih zgrada
Podsjećamo – u zagrebačkom potresu oštećeno je 6.000 objekata do sada je srušena 1 zgrada dok njih 5.999 čeka svoj red obnove. Obnova zgrada u gradu Zagrebu niti nakon 2 pune godine nije niti započela. Građani i dalje čekaju početak obnavljanja, nudeći neumorno moguća rješenja.
2 godine od zagrebačkog potresa niti jedna višestambena zgrada nije niti počela post-potresnu obnovu po Zakonu o obnovi.
Sve što je u procesu obnove je rezultat samoobnove - napora građana, vlastitih sredstava, uloga vremena i zdravlja. No, samoobnova nije i ne smije biti rješenje za obnovu Zagreba nakon potresa.
Građani traže da Država, Vlada i Grad budu motor i mašina provedbe obnove nakon potresa, a ne da njihova birokracija i administracija budu njezin kočničar.
Predano je više od 1.000 zahtjeva za povrat sredstava za hitne sanacije za koja do danas građanima nisu isplaćena sredstva. Riječ je o sredstvima za sanacije oštećenja dimnjaka i zabatnih zidova. Građani su se zadužili kod banaka, podigli pričuve i do 15 kuna/m2, što ih sprječava da sami ulaze u eventualna nova zaduženja i financiranje samoobnove.
Građani traže HITNU isplatu sredstava na ime hitnih sanacija, hitan kontakt Države, Ministarstva, Fonda za obnovu sa svim upraviteljima i predstavnicima suvlasnika kako bi dobili informacije o statusu svojih Zahtjeva i roku isplate te prilagodbu komunikacijskih kanala današnjem vremenu s ciljem brze razmjene informacija i hitne reakcije, pa time i isplate novčanih sredstava.
2 godine od zagrebačkog potresa građani i dalje žive u neljudskim uvjetima i već drugu zimu provode u kontejnerima.
Potrebna je hitna aktivaciju državne imovine - stavljanje stanova u vlasništvu države u službu te hitnu i prioritetnu uskladu sa strukom oko zamjenskih kuća kroz pojednostavljenje procedura planiranja, projektiranja i izvođenja.
U ove dvije godine čak ni nakon 2 donesena Zakona o obnovi, natječaji koje Fond za obnovu raspisuje propadaju jer se projektanti i građevinski izvođači ne javljaju na natječaje koje Fond raspisuje.
Građani traže donošenje plana obnove po etapama (linijska, blokovska) te hitni i prioritetni sastanak sa udrugama, komorama, udruženjima pri HUP i HGK s ciljem aktiviranje dionika (projektanti, izvođači) kako se ne bi i dalje događala poništenja natječaja zbog nedovoljnog interesa te da se svi natječaji učine međunarodnima kako bi se regrutirali i resursi izvan Hrvatske.
Iz EU Fonda Solidarnosti namijenjenog za obnovu zgrada javne namjene do sada je iskorišteno manje od 4% sredstava, a rok za iskorištenje 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU je lipanj 2023.
Potrebno je hitno ubrzavanje procedura u planiranju i provedbi s ciljem iskorištenja maksimalnog dijela sredstava koja su već uplaćena državi na ime obnove javnih zgrada te poseban fokus na obnovu škola, vrtića, domova zdravlja i bolnica.
2 godine od zagrebačkog potresa u Zagrebu je srušena SAMO 1 zgrada od svih onih koje od prvog dana predstavlja direktnu ugrozu za sigurnost građana, prolaznika i prometa. Od donošenja rješenja za rušenje zgrade na uglu Petrinjske i Đorđićeve do samog rušenja, prošlo je 4 mjeseca.
Zahtjeva se aktivnu odgovornost građevinske inspekcije za uklanjanje objekata koji ugrožavaju sigurnost građana, prometa.
2 godine od zagrebačkog potresa te bez obzira na zakonsku obavezu za provođenje cjelovite post-potresne obnove, obnova niti jedne zgrade koja je pojedinačno kulturno dobro nije niti počela.
Građani traže hitnu i jasnu komunikaciju te donošenje jasnih provedbenih procedura u pogledu OBVEZNOSTI post-potresne CJELOVITE obnove zgrada sa statusom pojedinačnog zaštićenog kulturnog dobra te donošenje provedbenih propisa (pravilnika) za postupke po hitnoj/službenoj dužnosti, umjesto sakupljanja 51% suglasnosti suvlasnika.
2 godine od zagrebačkog potresa nije uspostavljeno niti centralizirano upravljanje post-potresnom obnovom. Neprovođenje obnove isključiva je zasluga i odgovornost institucija koje su uključene u post-potresnu obnovu i rezultat su njihove ne-koordinacije, a odnose se na: dva ministarstva, Fond za obnovu, gradsku upravu, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Državni inspektorat, i upravitelje višestambenim građevinama. Samim time, obnova ne funkcionira - i dalje nisu jasne procedure, koraci, odgovornosti i rokovi.
Potrebno je hitno donošenje i uspostava organizacijskog modela i plana obnove, donošenje ustroja i definiranje jasne vertikale odgovornosti, a samim time i definiranje obveza, garancija i rokova svih uključenih strana u pokretanje i provedbu post-potresne obnove.
2 godine od zagrebačkog potresa imamo potpuno disfunkcionalan Stručni savjet za obnovu koji se od osnivanja do danas, prema javno dostupnim podacima, sastao 3 puta. O planovima i radu Savjeta, sastancima, zaključcima i provedbenom planu javnost nije informirana, stručnjaci ga napuštaju, dok istovremeno brojnost ljudi zaposlenih u administraciji i veličina aparata ostaje kočnica umjesto resurs za brzinu i efikasnost obnove.
Građani traže hitno osnivanje Radne skupine koja koordinira svim uključenim stranama - ministarstvima, Zavodima, Fondom, upraviteljima, Udrugama; te hitnu re/organizaciju internih kapaciteta sa jasnim odgovornostima i rokovima, regrutaciju vanjskih kapaciteta te formiranje Savjetodavnog tijela koje aktivno radi na rješavanju pitanja obnove.
2 godine od zagrebačkog potresa, a uz jasnu obavezu prema EU standardima za provedbu energetske obnove, još uvijek nije regulirano, jasno propisano ni u praksi provedeno povezivanje post-potresne obnove sa energetskom obnovom.
Građani traže hitno zakonsko i regulatorno povezivanje procesa projektiranja post-potresne obnove i energetske obnove u jedan proces te povezivanje građevinske intervencije post-potresne obnove sa energetskom obnovom u jednu građevinsku intervenciju i objedinjene građevinske radove.
30 godina od osnivanja samostalne države, isto toliko od ustroja slobodnog tržišta, 9 godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i 2 godine od zagrebačkog potresa, u Hrvatskoj nije donesen Zakon o upravljanju i održavanju građevina. Zagrebački potres je na najgori način ogolio problematiku zakonski neregulirane odgovornosti i obaveza prema održavanju i upravljanju imovinom.
Građani traže hitno donošenje Zakona o upravljanju i održavanju građevina kojime će se definirati jasne obveze i odgovornosti kako Upravitelja tako i suvlasnika prema vlastitoj imovini, njezinom održavanju i očuvanju vrijednosti.
2 godine od zagrebačkog potresa, SOS Zagreb smatra jednim od ključnih propusta Države, Vlade i Grada činjenicu da javnost i građani nisu osviješteni da su subvencijska sredstva namijenjena za post-potresnu obnovu Grada Zagreba PRILIKA za građane da obnove svoju imovinu bez vlastitog financijskog troška ili zaduženja.
Za očekivati je da će u dogledno vrijeme iz dva razloga trošak post-potresne obnove biti prebačen na teret građana i suvlasnika:
1. Isteći će vremenski rok za iskorištenje sredstava Fonda solidarnosti namijenjenih obnovi javnih zgrada, zbog čega će država posegnuti u sredstva namijenjena obnovi višestambenih zgrada
2. promjenama zakona i regulative, za očekivati je da će u nadolazećem periodu obnova postati obaveza o vlastiti trošak suvlasnika.
