Nedaleko Zagreba, savršeno bicikliranje kroz predivnu prirodu moguće je - u gornjem Međimurju, predlažem električne bicikle, koji se mogu iznajmiti u Štrigovu (i kacige), u njihovom domu kulture.
Nezaobilazan je tamo Mađerkin breg, lagana uzbrdica nakratko je narušena većom strminom, no brežuljci i nešto struje te sunčan dan doveli su me do pogleda na četiri države... Nakon toga krenuo je obilazak ove lijepe destinacije.
Put prema Mađerkinom bregu jedan je od onih koji se pamte. Smješten iznad Štrigova, na 341 metru nadmorske visine, ovaj brežuljak gotovo dodiruje najvišu točku Međimurja. No njegova stvarna vrijednost nije u brojkama, već u panorami: s vrha se, za vedrih dana, pogled otvara prema čak četiri države – Slovenija, Mađarska, Austrija i Slovačka – dok se na horizontu nazire i Sljeme. Taj osjećaj geografske otvorenosti daje vožnji gotovo meditativnu dimenziju.
Spuštanjem prema nizinskim dijelovima, između Mure i Drave, otvara se potpuno drugačiji pejzaž – svijet vlažnih staništa, rukavaca i tišine riječnih ekosustava. U tom kontekstu, u naselju Križovec smješten je Centar za posjetitelje Med dvemi vodami, suvremeni interpretacijski prostor posvećen prirodnoj baštini.
Centar objedinjuje galerijske postave Mure i Drave, interpretacijsku brvnaru Moj hrast Adam i Dvoranu Kukuvija s izložbom fotografija “Zelena špijunaža”. Kroz interaktivne sadržaje odgovara na pitanja o mrtvicama, bregunicama, riječnim legendama i ugroženim vrstama, nudeći dublje razumijevanje krajolika kojim se upravo prolazi biciklom.
Vožnja prema Murskom Središću otkriva još jedan sloj identiteta regije, utjelovljen u Spomen dom rudarstva Cimper.
Ovaj zabavno-edukativni interpretacijski centar kroz suvremenu multimediju rekonstruira povijest rudarstva ugljena – djelatnosti koja je desetljećima oblikovala lokalnu zajednicu. Posjetitelji prolaze kroz genezu ugljena, razvoj tehnologije, ali i osobne priče rudara i rudarki, uključujući teške uvjete rada i posljedice koje je industrija ostavila na zdravlje i društvo.
Posebnost centra je mogućnost “ulaska” u simulirani rudnik nad zemljom, čime se iskustvo rada pod zemljom prevodi u suvremeni interpretacijski jezik.
Takvi sadržaji objašnjavaju zašto Mursko Središće i desetljećima nakon zatvaranja posljednje jame i dalje nosi identitet rudarskog grada. U širem kontekstu projekta interpretacije industrijske baštine, nadovezuje se i Spomen park naftaštva Peklenica, dodatno proširujući priču o energetici i radu.
U sjevernom dijelu Međimurja, uz samu Muru, nalazi se jedan od najupečatljivijih prizora tradicijskog života – Mlin na Muri Žabnik, smješten u naselju Žabnik. Riječ je o jedinom očuvanom plovećem riječnom mlinu u Hrvatskoj, autentičnoj rekonstrukciji mlinova kakvih je početkom 20. stoljeća bilo na desetke uz Muru.
Njegova drvena konstrukcija, pokretana riječnom strujom, i danas melje žito, evocirajući vrijeme kada je mlinarenje bilo ključna gospodarska djelatnost ovog kraja.
Početkom prošlog stoljeća na potezu od Lapšine do Podturna djelovalo je čak devedesetak mlinova, dok ih je već sredinom stoljeća ostalo tek nekoliko. Nestankom mlinova nestajali su i prateći obrti – od izrade drvenih mehanizama i šindre do specifičnih alata i ukrasnih elemenata. Danas obnovljeni mlin u Žabniku nije samo tehnički spomenik, već i živi podsjetnik na složeni odnos čovjeka i rijeke. Žubor vode i ritmična škripa žrvnja vraćaju posjetitelje u 1902. godinu, kada je na ovom mjestu prvi put samljeveno brašno.
U neposrednoj blizini nalazi se i Etnografska zbirka Žabnik, dostupna uz prethodnu najavu putem turističkog ureda. Ova zbirka nadopunjuje doživljaj mlina, nudeći širi kontekst tradicijskog života uz Muru – od svakodnevice lokalnog stanovništva do specifičnih zanata koji su se razvijali uz riječnu ekonomiju.
Ima još jedna autentična lokacija - Štrigova je malo mjesto s velikim značajem. Središte je Međimurske vinske ceste i jedno od najslikovitijih mjesta gornjeg Međimurja.
Susjedni vinogradi i podrumi čine mjesto savršenom kombinacijom za razgledavanje i degustaciju, a dom kulture Štrigova je središnje mjesto društvenog života i mjesto održavanja izložbi i poznatog vinskog festivala Urbanovo. U tom prostoru je smješten interaktivni muzej Svjetski centar Pušipela Štrigova u kojem se može naučiti o toj autohtonoj sorti.
Mursko Središće još je jedna super lokacija za bicikliranje. Mjesto se ističe po uređenoj riječnoj zoni uz rijeku, gdje se nalazi jedna od dužih i sadržajno opremljenih šetnica u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Šetnica svete Barbare, na samoj granici sa Slovenijom, proteže se približno 7,5 kilometara – od gradskog središta do Žabnik, odnosno najsjevernije točke Republike Hrvatske.
Vizualno je obilježava i Zvonik svete Barbare, oblikovan po uzoru na rudarsko okno, čime se referira na lokalnu rudarsku tradiciju. Uz zvonik se veže i lokalna legenda prema kojoj zvonjava donosi sreću – motiv koji dodatno naglašava simboličku povezanost prostora, povijesti i identiteta mjesta.
No, rijeka Mura nije samo lokalna priča – ona je dio mnogo šireg, međunarodno prepoznatog ekosustava. Zajedno s Dravom i Dunavom, čini okosnicu Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, poznatog i kao Europska Amazona. Riječ je o prvom svjetskom petodržavnom rezervatu biosfere koji se proteže kroz Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska i Srbija.
Ovaj zeleni koridor dug oko 700 kilometara obuhvaća gotovo milijun hektara iznimno vrijednih riječnih staništa, poplavnih šuma i biološke raznolikosti. Naziv “Europska Amazona” nije tek metafora, već on upućuje na složenost i vitalnost ovog riječnog sustava, gdje se prirodni procesi odvijaju gotovo netaknuto, stvarajući staništa za brojne ugrožene vrste ptica, riba i sisavaca.
Bicikliranje kroz Međimurje – od granice sa Slovenijom, preko Mađerkinog brega, do Centra za posjetitelje Med dvemi vodami i Spomen doma rudarstva Cimper – zapravo je divno, slojevito iskustvo.
To je putovanje koje ne povezuje samo točke na karti, nego i različite identitete prostora: prirodni, kulturni i industrijski, objedinjene u jedinstven doživljaj aktivnog odmora. Što se tiče većeg hotela, naravno tamo su ultra popularne terme Sveti Martin, koji sa svojim bazenima i wellnessom nudi sve što treba za dobar odmor.
Restoran Terbotz još je jedan dragulj destinacije, smješten je na obiteljskom imanju Jakopić na brežuljcima Železna Gora, u srcu međimurskog vinogradarskog krajolika. Riječ je o prostoru koji spaja gastronomiju i vinsku tradiciju dugu više od stotinu godina, u kojoj su generacije obitelji Jakopić gradile prepoznatljivost svojih vina.
Restoran je otvoren 2002. godine kao nastavak te tradicije, s naglaskom na lokalne sastojke i jela usklađena s vlastitim vinskim etiketama. Koncept se temelji na povezivanju kuhinje i vinograda, pri čemu se gastronomija promatra kao produžetak vinske priče imanja.
U novijoj fazi razvoja na istoj lokaciji otvoren je i mali boutique hotel, koji proširuje ponudu na smještaj i omogućuje duži boravak u vinogradarskom ambijentu. Time je imanje Terbotz zaokruženo u cjelinu koja objedinjuje restoran, vinariju i hotelski smještaj, uz naglasak na mir, krajolik i lokalni identitet.
Međimurje je po uređenosti i visokom standardu biciklističkih staza primjer ulaganja u taj vid turizma. Staze su obilježene prometnom signalizacijom, odmorištima s info panoima te self service stanicama za bicikle. Brežuljkasti teren nudi nešto zahtjevnije, ali iznimno pitoreskne rute kroz vinograde te seoske puteve.
Pušipelova ruta (53,9 km), nešto zahtjevnija ruta s više uspona koja vodi od Čakovca preko Štrigove brežuljcima slikovitog Međimurja. Prolazi srcem vinske ceste i idealna je za one koji žele spojiti fizičku aktivnost s degustacijom lokalnih vina.
Ruta je dostupna svim razinama kondicije, a zaustavljanja u podrumima čine je jednako ugodnom kao i fizički zahtjevnom.
Tour de Mur / Mura Bike (R2), međunarodna biciklistička ruta koja prati tok rijeke Mure od njezinog izvora u austrijskim Alpama, kroz Sloveniju i Hrvatsku, sve do ušća u Dravu. Omogućuje vam da biciklom istražite tri zemlje, upoznajući raznolike krajolike, kulturu i gastronomiju.
Biciklisti mogu birati između laganijih i zahtjevnijih dionica, cestovnih i off road trasa, a postoje i prilagođeni tereni za XTC i cross vožnju.
Zato su osmislili projekt IBC – Inclusive Border cycling kojemu je cilj valorizacija prirodnih i kulturnih dobara u pograničnim područjima u nepovoljnom položaju transnacionalnim razvojem biciklističkih staza s fokusom na uključivanje lokalnih ranjivih skupina. IBC pilot projekti i rješenja za inkluzivno upravljanje stazama i ciljanje na srebrne dobne skupine, popraćeni transnacionalnim marketingom i promotivnim aktivnostima, dovest će do pristupačne mreže socijalno inkluzivnih biciklističkih staza.
Prebacivanje fokusa s planiranja biciklizma na društveno uključiv razvoj/upravljanje stazama mobilizirat će kulturna dobra i društveni kapital lokalnih zajednica, povećavajući društvenu koheziju na svim razinama. Stvaranje inovativnih i prilagođenih turističkih proizvoda za srebrne dobne skupine omogućit će iskorištavanje rastućeg potencijala potražnje biciklističkog turizma.
